Poučno

Šta su hormoni sreće i koliko su važni za lični razvoj i kvalitet života

Kada razmišljaš o hormonima, verovatno ti prvo padnu na pamet kortizol, insulin ili testosteron. Ovo su najpoznatiji hormoni i o njima se najčešće govori. Međutim, hormona u ljudskom telu ima mnogo više i svaki od njih zadužen je za kontrolu i balansiranje određenih procesa.
U ovom tekstu biće reči o hormonima sreće. To su neurotransmiteri koji poboljšavaju blagostanje, pozitivno utiču na zdravlje i vode do srećnijeg života, ako znaš da ih iskoristiš na pravi način.

Zbog toga, hajde da vidimo šta su u stvari hormoni, kako funkcionišu i koja je tvoja uloga u njihovom regulisanju.

Šta su hormoni?

Da bi ti bilo lakše da shvatiš šta su hormoni, zamisli ih kao hemijske poruke, odnosno signale koji pomažu da se „uključe” ili „isključe” određeni procesi u telu. Oni putem neurotransmitera kontrolišu apetit, rast, stres, šećer u krvi, cikluse spavanja, seksualni nagon i funkciju i još mnogo toga.

Konkretno, hormoni sreće podstiču pozitivna osećanja. Pomažu ti da se osećaš bolje i da budeš radosna tako što „ciljaju” određenu vrstu osećanja.

Endorfini deluju tako što ublažavaju bol ili umanjuju stres u teškoj situaciji.

Serotonin popravlja raspoloženje i stvara osećaj zadovoljstva.

Dopamin pojačava motivaciju i u mozgu pokreće sistem nagrađivanja.

Ovo je samo deo svega što hormoni sreće mogu da urade. Hajde da vidimo šta svaki od ovih hormona konkretno može da učini i šta ti možeš da učiniš za njega.

Endorfini

Oslobađaju ih hipofiza i hipotalamus, kada telo oseća bol. Endorfini prenose poruke tvom nervnom sistemu kako bi telu stavili do znanja da nisi u opasnosti i da se možeš opustiti nakon što si osetila bol.

Na primer, kada imaš glavobolju ili bol u leđima od stresa ili osećaš bol u nogama zbog koga ne možeš da potrčiš, endorfini ciljaju na te delove tela i pomažu ti da se opustiš.

Evo kako endorfini pomažu tvom telu:

  • Usporavaju i uravnotežavaju otkucaje srca.
  • Jačaju tvoje samopouzdanje i samopoštovanje.
  • Minimiziraju grčeve u mišićima.
  • Ublažavaju upalne procese u organizmu.

Šta se dešava kada imaš nizak nivo endorfina?

Bol i stres sigurno nisu stanja u kojima želiš da budeš. Endorfini ublažavaju takve situacije i ne dozvoljavaju im da traju dugo. Međutim, ukoliko je nivo endorfina nizak, tvoje telo će se teško nositi sa negativnim stanjima.

Zbog niskog nivoa endorfina u telu počećeš da osećaš ozbiljne posledice hroničnog stresa. Imaćeš probleme sa spavanjem i odmorom, češće ćeš biti razdražljiva i neraspoložena.

Serotonin

Stvara se u centralnom delu mozga i putuje kroz nervni sistem. Telo koristi aminokiselinu zvanu triptofan kako bi proizvodilo serotonin, koji je veoma važan za regulisanje spavanja, varenja, zarastanja rana i opšteg fizičkog blagostanja.

Serotonin utiče na organizam na sledeće načine:

  • Reguliše raspoloženje i telesne funkcije.
  • Kontroliše rad creva i doprinosi pravilnom radu sistema za varenje.
  • Uspostavlja pravilan ritam sna i buđenja.
  • Stimuliše mozak i povećava sposobnost učenja.

Šta se dešava kada je nivo serotonina nizak?

Nedostatak serotonina uzrokovan je stresom, nedovoljnim unosom hranljivih materija i manjkom triptofana. Pored lošeg raspoloženja, nizak nivo serotonina može da izazove brojne zdravstvene probleme, na primer:

  • osećaj uznemirenosti i straha;
  • nepravilan rad creva;
  • manjak energije i pojačani umor;
  • promene raspoloženja i nemogućnost samokontrole.

Dopamin

Dopamin je hormon sreće koji kontroliše sistem nagrađivanja u mozgu i navodi te da tražiš zadovoljstvo. Nastaje iz neesencijalne aminokiseline tirozina, koji je zastupljen proteinskoj ishrani i može se sintetisati od esencijalne aminokiseline fenilalanina.

Dopamin te motiviše da ostvariš svoje ciljeve, bez obzira na to kakvi su. Dokle god znaš da ćeš dobiti nagradu, dopamin je tu da pojača tvoju ambiciju. Zbog toga visok nivo dopamina može da ima neželjene efekte. Na primer, podstiče zavisnost od poroka i psihoaktivnih supstanci, jer čovek oseća nagradu kada ih koristi.

Međutim, postoji više dobrih strana dopamina, jer on utiče na telo na sledeće načine:

  • Podstiče pažnju i koncentraciju.
  • Poboljšava pamćenje i usvajanje novih znanja.
  • Podiže nivo energije.
  • Dovodi u stanje uzbuđenja i ushićenja zbog postizanja cilja.

Šta se dešava kada je nivo dopamina nizak?

Nizak nivo dopamina utiče na sve, od načina na koji razmišljaš do toga kako se fizički osećaš. Nastaju problemi sa jasnim razmišljanjem i pamćenjem, dolazi do osećaja letargije, pada motivacije i loše koncentracije.

Melatonin

Ovo je hormon koji uspostavlja pravilan bioritam spavanja i buđenja i proizvodi se kada je izložen mraku. U naučnim istraživanjima, često se nailazi na diskusije o ulozi serotonina i melatonina, jer je činjenica da oba hormona utiču na kvalitet sna. Međutim, melatonin deluje isključivo na ciklus spavanja, dok serotonin utiče na određene delove tela tokom sna.

Oksitocin

Poznat je kao hormon zagrljaja i povezan je sa dopaminom. Međutim, dok dopamin motiviše postizanje nagrade, oksitocin se proizvodi kada postigneš rezultate, odnosno zadovoljstvo. Dakle, dok radiš na tome da postigneš cilj, aktivan je dopamin, a nakon toga aktivira se oksitocin.

 

Svet hormona izuzetno je kompleksan i u ovom tekstu ne ulazimo u detaljne i stručne analize hormona sreće. Taj posao prepuštamo stručnjacima koji konstantno pronalaze nove i iznenađujuće činjenice o hormonima.

Veoma složeno i dramatično životno doba kada su u pitanju hormoni svakako je pubertet. Tokom ove faze rasta, telo pokušava da se privikne na novi nalet hormona i na promene koje oni izazivaju.

Oscilacije nivoa hormona u velikoj meri utiču kako na razvoj u pubertetu, tako i na formiranje uverenja i mišljenja koja su važna za zrelo životno doba.

Upravo zbog toga ovaj tekst posvećujemo hormonima sreće. Važno je da shvatiš da možda u tvom životu nije sve igra slučajnosti i nije sve nastalo tvojom krivicom, već nekada priroda i procesi u telu preuzimaju važnu ulogu.

Ali, dobra vest je da je i dalje mnogo toga u tvojim rukama i možeš nešto da promeniš, ukoliko želiš.

O tome kako da regulišeš i povećaš rast hormona sreće biće reči u narednom tekstu na blogu. Do tada, pogledaj sve što te zanima o RESET programu ličnog razvoja, koji potvrđeno dovodi do zadovoljstva i sreće, odnosno do hormonskog balansa koji je ključan za zdravlje i lep život u svakom smislu.

Slični članci

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *